1) ENCIKLOPEDIJE - znanstvena djela koja sustavno daju pregled znanja po abecedi (opća enciklopedija) ili zbir podataka o nekoj grani znanosti ili umjetnosti (specijalna, stručna enciklopedija). Izraz enciklopedija prvi je u svijetu upotrijebio hrvatski latinist Pavao Skalić, Zagrepčanin (1534.-1575.) u naslovu svog djela Encyclopediae seu orbis… Riječ enciklopedijski znači svestran, koji obuhvaća sva znanja, a enciklopedist je svestrano obrazovan čovjek koji ima raznovrsno znanje. Postoje i elektroničke, e-enciklopedije. Najpoznatija mrežna enciklopedija je Wikipedia.

2) LEKSIKONI - knjige u kojima su abecednim redom poredani i sažeto protumačeni različiti pojmovi (enciklopedija manjeg formata i opsega). Leksikoni mogu biti opći, školski, geografski, leksikoni mjernih jedinica… Pojmovi i riječi također su poredani abecednim redom, a kao pomoć pri snalaženju služi granična riječ.

3) RJEČNICI - knjige u kojima su sakupljene riječi iz jednog ili više jezika s upotrebom i značenjem. Mogu biti jednojezični, dvojezični, frazeološki…

Rječnici prikazuju:

a) ukupnost riječi jednog jezika (npr. Rječnik hrvatskog jezika, Rječnik engleskog jezika)

b) jezična izražajna sredstva, riječi i način izražavanja određenog područja (kancelarijski, školski, dječji, ulični, medicinski rječnik…)

Kako se koristimo enciklopedijom, leksikonom ili rječnikom?Riječi i pojmovi u enciklopedijama, leksikonima i rječnicima poredani su abecednim redom, a kao pomoć služi granična riječ koja je istaknuta na vrhu svake stranice.

4) ATLAS - skup geografskih ili astronomskih karata uvezanih u jednu knjigu, a kasnije i knjiga karata sa slikama iz pojedinih grana znanosti ili umjetnosti. Ime mu potječe od mitološkog lika Atlasa, gorostasa koji nosi konzolu, balkon, pročelje, krov i slično na građevinama. Naziv atlas za zbirku karata prvi je u povijesti upotrijebio nizozemski kartograf G. Mercator 1595. Danas se atlasima nazivaju i uvezane zbirke tabela u botanici, zoologiji, medicini, tehnici i umjetnosti.

Što još spada u referentnu zbirku?

U referentnu zbirku spadaju još i različiti priručnici kao što su gramatike, pravopisi i priručnici iz različitih područja znanja, npr. povijesti, biologije, informatike… Priručnici se koriste tako da ono što trebamo prvo tražimo u kazalu ili u sadržaju.

VAŽNO! Postoji rješenje i za one koji baš ne vole trčati u knjižnicu, pa čak ni prošetati do nje. Naime, osim u tiskanom obliku (knjige), referentnu zbirku možemo naći i na CD-u i on-line. Ali, ne zaboravite, osim zanimljive knjige u knjižnici uvijek možete upoznati i zanimljivu osobu, posebno u našoj školskoj knjižnici! Ljepše je tražiti informacije u društvu nego sam uz svoje računalo.

Ponovimo:

- podatke o nekom gradu ili državi, osobi, znanosti ili umjetnosti pronaći ćemo u enciklopediji ili u leksikonu (Opća enciklopedija, Veliki školski leksikon…)

- značenje neke riječi pronaći ćemo u rječnicima (Rječnik stranih riječi, Hrvatsko-engleski rječnik, Frazeološki rječnik…)

- atlasom se koristimo ako želimo pronaći neku planinu, rijeku, grad ili otok (Atlas svijeta, Dječji atlas svijeta…)

Mladi knjižničari